Redoslijed naplate ovrha na plaći

Redoslijed naplate ovrha na plaći prema vrsti primanja

Ovrha je danas postala alatom kojim se vjerovnici vole služiti kako bi naplatili svoje dugove od pojedinih građana koji nisu na vrijeme ili nisu uopće plaćali račune i podmirivali svoja dugovanja. Redoslijed naplate ovrha na plaći ovisi o puno faktora, prvenstveno ovisi o vrsti primanja koja ovršenih ostvaruje jer nisu sva primanja dostupna naplati ovrhe.

Na primjer, primanja po osnovi rada predmetom je ovrhe, dok na primjer primanja koje ovršenik dobiva po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade za tjelesno oštećenje, naknade po osnovi socijalne skrbi, naknade za privremenu nezaposlenost, doplatka za djecu, stipendija, naknade osuđenicima, rodiljne i roditeljske naknade po posebnim propisima, naknade za štete od elementarnih nepogoda, i druge nisu i ne smiju biti predmetom ovršnog postupka.

Redoslijed naplate ovrha na plaći se može odrediti na primanja kao što su plaće, mirovine, ali i određene naknade koje poslodavac isplaćuje zaposleniku koji je pod ovrhom uz ograničenje kao što su naknade za službeni put, dar djeci do 15-te godine, potpore za invalidnost i dugotrajno bolovanje, te ostale naknade koje poslodavac isplaćuje svojim zaposlenicima ovisno o naknadi postoje ograničenja za provođenje ovrha.

Redoslijed naplate ovrha na plaći raspoloživi dio

Redoslijed naplate ovrha na plaći se može utvrditi tek kad se utvrdi osnova primanja koja ovršenik dobiva kako smo napomenuli da nisu sva primanja predmet ovrhe. Predmet ovrhe ako na primjer ovršenik ima samo primanja po osnovi plaće ili mirovine je dakle ta plaća ili mirovina, no zakonom je zaštićeno pravo svakog ovršenika na minimum koji će mu osigurati minimalne egzistencijalne potrebe.

Zaštićeni dio primanja od ovrha je u visini dvije trećine zakonom utvrđene prosječne neto plaće za tu godinu. Ako ovršenik ima primanja manja od neto prosječne plaće tada je njegov zaštićeni dio tri četvrtine plaće koju ostvaruje no taj iznos ne smije biti veći od dvije trećine neto prosječne plaće zakonom propisane. Ukoliko osoba ostvaruje primanja u netu koja su veća od neto prosječne plaće, izuzeti dio će biti iznos od dvije trećine neto prosječne plaće. S time da ukoliko ovršenik plaća na primjer određeni iznos za uzdržavanje djeteta ili nekog drugog zakonskog uzdržavanja određeni su i iznosi koji se izuzimaju kod obračuna. Stoga redoslijed naplate ovrha na plaći ovisi od slučaja do slučaja.

Redoslijed naplate ovrha na plaći po odbitku zaštićenog dijela

Redoslijed naplate ovrha na plaći će se odrediti nakon što se od svih primanja odbiju zaštićeni dijelovi primanja, odnosno oduzmu i iznosi koji se plaćaju na osnovu uzdržavanja djece i drugih uzdržavanja. Sve što je zaštićeno od primanja po osnovi plaće se preusmjerava na zaštićeni račun koji otvara FINA koja i provodi ovrhu jer se sva dokumentacija kada je ovrha u pitanju predaje na FINA.

Osoba koja ima ovrhu će kod FINA otvoriti zaštićeni račun na koji će mu dolaziti primanja zaštićena od ovrha, te su ta primanja minimalan iznos za egzistenciju, plus ostala primanja koja su zakonom zaštićena od ovrha.

Sam redoslijed naplate ovrha na plaći koja je preostala za ovrhu se određuje prema vrsti ovrhe. Ovrhe mogu biti za na primjer neplaćene račune električne energije, za neplaćeni porez, za neplaćenu naknadu za uzdržavanje djece ili druga zakonska uzdržavanja. Zakonski je također određeno koje ovrhe imaju prednost ukoliko ovršenik ima nekoliko ovrha. Prvenstvo se uvijek daje ovrhama za naplatu naknada za uzdržavanje ispred ovrha za neplaćanje računa. No, to će sve odrediti FINA koja ovrhu i provodi u skladu sa svim zakonskim propisima.

Tagovi: ovrha, ovrha na plaći, primanja, zaštićeni, zaštićeni račun